Svježe vijesti:

Zloupotreba ličnih podataka djece na internetu

 

pexels

Ako nisi na Facebooku - ne postojiš! To je postalo ustaljeno ubjeđenje među današnjim tinejdžerima. Kako ne bi bio mimo svojih prijatelja i svijeta, Muamer Baćevac iz Bijeljine, odlučio se napraviti Facebook profil. Povezao se sa brojnim prijateljima, familijom, a stekao je  preko stotinu novih prijatelja. U početku je bilo sve odlično, dok nije postao žrtva zloupotrebe ličnog Facebook profila.

AUTOR: Lejla Ramić

„To se desilo u četvrtom razredu srednje škole.  Nisam dovoljno dobro zaštito profil, i ta neka osoba iz Indonezije je uspjela da mi preko hotmail adrese promijeni šifru  od Facebooka. Profil  nisam mogao vratiti, ali sam rekao društvu da prijave. To je potrajalo neko vrijeme, ali je uspješno ugašen. Bio sam veoma uplašen, jer ipak su to bili moji lični podaci, poruke, slike koje nisam brisao" objašnjava Muamer.

Muamer je samo još jedna žrtva cyber zloupotrebe kojoj se ovo događa. U svijetu u kojem je više od četiri milijarde ljudi online, veliki broj njih suočilo se sa nekom vrstom cyber uznemiravanja. Najugroženija su djeca i maloljetnici.  Od internet grupa, unutar kojih vršnjaci međusobno ismijavaju  pojedine učenike, do onih ozbiljnih: pedofilija, pornografija ili krađa identiteta.  Roditelji često misle da će djecu sačuvati od utjecaja lošeg društva, kontrolirajući, ograničavajući, pa i zabranjujući im izlaske i druženja posebno s pojedinim "nepoželjnim"prijateljima. Često se osjećaju sigurnije i mirnije, ako znaju da su im djeca kod kuće na internetu nego vani sa prijateljima. Iako internet ima dobre i korisne strane, nosi i moguće opasnosti.

  Da li je onda moguće zaštititi djecu i na koji način?

"Zaštititi je teško u današnje vrijeme, moramo stalno razgovarati o tome što se plasira na društvenim mrežama i da nema tajni. Isto tako treba kontrolisati i ograničavati upotrebu mobitela, jer društvene mreže nisu sigurne za djecu" - navodi Sanja M. roditelj desetogodišnjeg djeteta.

 Bez znanja  o tome kako dijete provodi vrijeme na internetu, posebno ako mu se ne govori  o eventualnim neugodnim situacijama i opasnostima na koje tamo nalazi, roditeljski osjećaj sigurnosti i uvjerenje da je dijete zaštićeno može biti velika zabluda. Zato je važno da roditelji pokažu interes za njihove aktivnosti na internetu, informišu se i steknu znanja o tome kako će njihova djeca ispravno koristiti internet.

Vesima Čičkušić, doktor komunikoloških znanosti, kaže da roditeljske pažnje nikad nije previše kada je u pitanju korištenje interneta i društvenih mreža.

Kad kažem pažnje ne mislim na kontrolu i ograničenja u upotrebi, mada je i ona djelomično potrebna. Za roditelje je bitno da znaju koje medije i sadržaje  njhova djeca gledaju, koliko vremena provode na taj način i posebno kako će njihova djeca reagoavati u slučaju uznemirujućih i neugodnih iskustva na internetu“ kaže Čičkušić.

Pravilna briga o djeci u 21. vijeku podrazumijeva i sigurnost djece na internetu jer navike i komunikacija koju dijete vodi online može uveliko utjecati na dječje ponašanje i budućnost, posebno kada govorimo o samopouzdanju, kritičkom razmišljanju i uspostavljanju kvalitetnih odnosa sa vršnjacima i s ljudima. Istraživanje nevladine organizacije 'Global Analitika' iz Sarajeva pokazalo je da čak 60 posto roditelja u Bosni i Hercegovini ne zna šta njihovo dijete radi kada je online!  Isto istraživanje je pokazalo da samo 38 posto ispitanih roditelja smatra da je problem nasilja na internetu prisutan i u BiH.