Svježe vijesti:

Da li je skepsa prema društvenim mrežama opravdana?



Autor : Ivona Lujić

Otvorite li društvenu mrežu Instagram, sigurno ćete biti preplavljeni milionima fotografija i videozapisa raznih ljudi od kojih lično poznajete možda jednu osobu. Unatoč tome što ne poznajete te ljude, sigurno ćete ipak provoditi vrijeme na njihovim profilima, gledati gdje su bili, što su novo kupili, sa kim su u vezi i sa kim su prekinuli. Na Youtube-u ćete iz dosade zalutati na sportske videozapise, iako se uopće ne planirate baviti sportom.

Mnogim mladim ljudima se život bez društvenih mreža čini nezamislivim. One su pojava novijeg digitalnog doba. Čim su se pojavile, pridobile su simpatije ljudi, najviše onih mlađih. Nebitno je li riječ o Facebooku, Instagramu, Twitteru, Snapchatu ili Youtube-u, svaka mlada osoba danas koristi barem jednu od tih društvenih mreža. Jedna od glavnih simbolika na društvenim mrežama je broj pratitelja i broj lajkova. Što više ih imate, to ste popularniji. Čim broj lajkova i pratitelja krene opadati, mladi ljudi se odmah počinju osjećati nervoznima i žele saznati zbog čega ih je netko otpratio.

Ako govorimo o Bosni i Hercegovini, Studija o mladima pokazala je da mladi Bosanci i Hercegovci na društvenim mrežama provode i do osam sati dnevno. Najviše koriste Facebook i Instagram, dok su Twitter i Snapchat manje zastupljeni.

Ipak, društvene mreže su dovele do brojnih pozitivnih stvari, kao što je demokratizacija, interakcija među ljudima, globalizacija, brz dolazak do informacija i slično. Međutim, nerijetko one pokazuju i svoje loše strane.

Za početak, oduzimaju nam mnogo vremena. Često i sami nismo svjesni koliko zapravo vremena provodimo na našim omiljenim društvenim mrežama. Nije isključena ni ovisnost koja nastaje jer nas stalno zanima tko je nešto novo objavio.

Jedna od onih koja je uočila loš utjecaj društvenih mreža je i Edina Škapurević. Njen veliki problem je što joj društvene mreže oduzimaju previše vremena, tako što stalno gleda što ima novo na njima.

,,S obzirom da sam zbog posla vezana za društvene mreže, moram stalno gledati što ima novo. Pokušavam se kontrolirati i manje provoditi vremena na njima. Često mi to bude nemoguće, jer sam, kao i mnogi, razvila ovisnost o njima”, navodi Edina.

Na društvenim mrežama često se viđaju ljudi koji žive luksuzne živote, koji se uvijek slikaju na skupocjenim lokacijama, voze skupocjene automobile i nose brendirane stvari. Njihovi životi se na tim slikama čine savršenim. Takvi prizori kod mladih ljudi često mogu dovesti do frustracije.

I Anđela Barukčić je donedavno bila frustrirana zbog gledanja tih sadržaja, ali je onda uvidjela da ništa od toga nije takvim kakvim se čini na slikama.

,,Često možemo vidjeti ljude koji objavljuju fotografije s mora, iz luksuznih restorana, sa svojim partnerima i slično, ali u realnom svijetu ništa nije kao na slici. Njima je lako lagati ljude koji ih ne poznaju. Mogu koristiti photoshop ili se uslikati u tuđem autu i onda reći da je to njihovo auto, ili pozirati sa svojim partnerom, a ustvari im je to prijatelj”, istaknula je Anđela.

U pojedinim medijima se sve više upozorava na opasnosti društvenih mreža, najviše zbog toga što svi sebe na društvenim mrežama predstavljaju u najboljem svjetlu. Na slikama i videozapisima su svi nasmijani, lijepi, zgodni, bogati i odaju sliku “savršenog života bez problema”. Mladi ljudi koji te osobe ne poznaju lično, nerijetko će vjerovati lažnom predstavljanju tih osoba na društvenim mrežama. Djevojke se često osjećaju nedovoljno dobrima kada vide djevojke u brendiranoj garderobi, na jahtama, u skupocjenim restoranima, na plažama i slično. Također, osobe koje su usamljene ili u lošoj financijskoj situaciji, također se mogu osjećati frustrirano kada ugledaju te sadržaje.

Iz tih razloga mladi ljudi sve više sebi pronalaze nedostatke. Postaju nezadovoljni svojim životom i stalno se upoređuju sa tim osobama na slikama. I oni bi radije živjeli u Dubaiju ili Los Angelesu, nego u nekom manjem gradu ili selu u Bosni i Hercegovini, ali svoju realnost ne mogu promijeniti.

Asistentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Amela Delić, navela je neke od pozitivnih strana društvenih mreža.

,,Društvene mreže imaju mnoštvo pozitivnih strana. Omogućavaju interakciju, povezivanje i brzu komunikaciju. Također, osobe koje možda imaju neki psihički ili fizički nedostatak, mogu se povezati u razne grupe podrške, komunicirati sa drugim ljudima i pratiti ono što ih zanima. Ljudi putem društvenih mreža mogu također vršiti razna istraživanja, bilo da je riječ o naučnim, stručnim ili svakodnevnim temama”, navela je asistentica Amela Delić.

Međutim, iako ima mnogo pozitivnih strana, asistentica Amela Delić navodi da je mnogo više onih negativnih.

,,Jedan od velikih problema jeste ugrožavanje privatnost korisnika društvenih mreža.  Ljudi često objavljuju informacije o sebi koje nikako ne bi trebali objavljivati, ali često ne znaju kakve posljedice to sve nosi. Zbog toga su često izloženi hakovanju svojih profila, nasilju, zlostavljanju, govoru mržnje…” dodaje asistentica Amela Delić.

I psihoterapeutkinja Alma Tihić se slaže da društvene mreže imaju i pozitivan i negativan utjecaj na mlade.

,,Društvene mreže su korisne i povezuju nas sa ljudima. Ne možemo reći da su psihički štetne po mlade. Možemo razviti ovisnost o pojedinim društvenim mrežama i vremenu koje provodimo na društvenim mrežama i u tom smislu mogu biti opasne. Ali ne trebamo se brinuti za budućnost jer je svatko od nas ipak odgovoran za sebe”  - rekla je psihoterapeutkinja Alma Tihić.


Psihoterapeutkinja Alma Tihić


Zaključiti se može da su društvene mreže istovremeno i dobre i loše. Sve ovisi o nama i na koji način ih koristimo. Mnogi ljudi su baš preko društvenih mreža uspjeli da se zaposle i financijski se stabiliziraju. Drugi ljudi su doživljavali neprijatnosti poput hakovanja njihovih profila, osvetničke pornografije, cyberbullyinga i sličnoga. Zato je važno paziti kakvom se sadržaju izlažemo i zaštititi svoje osobne podatke.