Adem M

Adem-Mahovki

Svježe vijesti:

Da li je eutanazija zaista idealno rješenje za problem pasa lutalica?


Autor: Jasmina Ibrahimović

“Pas je čovjekov najbolji prijatelj”. Ova izreka stara je tri stoljeća, a simbolizira povjerenje i bliskost između čovjeka i psa. Zašto onda postoje brojni napadi pasa na čovjeka i obratno, i da li su zaista krivi psi ili vlast koja sjedi skrštenih ruku?

Dosadašnja rješenja koja je ponudila vlast

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine kažu da u svijetu postoji više od 200 miliona pasa lutalica i godišnje se u pojedinim zemljama zabilježi i više od 400 napada (Bugarska). Podataka o tome koliko pasa lutalica ima u Bosni i Hercegovini, nažalost nema, ali svjesni smo da se radi o hiljadama njih. Bez obzira na to, vlast ne poduzima skoro ništa kako bi tome stala u kraj.
“Svako jutro kad krenem na fakultet prolazim kroz jedan mali park. U tom parku uvijek je bilo ljudi, međutim tog jutra nije bilo nikoga. Odjednom su se ispred mene stvorila dva psa koja su bijesno lajala. Uhvatila me je panika pa sam počeo trčati iako to nije najbolja ideja kada se radi o susretu s psima. Sva sreća, uspio sam pobjeći i sakriti se u jedan od kafića”, priča Aldin Kurtić, student kojeg su napali ulični psi.
Univerzalno rješenje onih koji odluče poduzeti nešto povodom pasa lutalica jeste eutanazija. Međutim, takvo nehumano “rješenje” stvara više novih problema. Ostaju leševi pasa koji se ne uništavaju, nego se ostavljaju na licu mjesta ili bacaju u obližnje rijeke. 
U razgovoru sa veterinarom Ernesom Karićem, doznali smo da svaki grad ili zajednica ima grobnicu u kojoj se ukopavaju leševi pasa. No, svjedoci smo da leševa pasa ima i mimo grobnica. Prema mišljenju veterinara, najbolje rješenje za odlaganje leševa bi bila kafilerija- ustanova u kojoj se uništavaju leševi pasa i na taj način se sprječava širenje moguće zaraze.
Međutim, zbog finansijskih razloga u Bosni i Hercegovini nemamo kafilerije. Veterinarske stanice imaju ugovor sa Higijeničarskom službom koja je, između ostalog, zadužena i da dovodi pse lutalice na pregled. Veterinar uradi sterilizaciju ili kastraciju zavisno od spola psa te nakon oporavka pas dobije vakcinu protiv bjesnila, anti-parazitni tretman i mikročip koji potvrđuje da nije opasan za okolinu. Nakon toga, pas se nažalost ponovo vraća na ulicu. Prema pravilu, trebao bi završiti u azilu gdje bi se odgovorni pobrinuli za njega dok ga neko ne usvoji, no uz male kapacitete azila i vlast kojoj nije previše stalo do toga, to se ne dešava.

Problem lutalica nije minoran kako ga vlast tretira. Zapostavljajući ga, dolazi do niza drugih problema koji predstavljaju opasnost za građane. Psi lutalice mogu biti nosioci zaraznih bolesti. Shodno tome, prilikom kontakta sa zaraženim psom osoba se može naći u životnoj opasnosti. Popularna bolest među psima lutalicima, koja je prenosiva i na ljude, je bjesnilo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, približno 55 000 ljudi širom svijeta umre od bjesnila tokom samo jedne godine.

Idealno rješenje

“Broj lutalica se stalno povećava, a najveći uzrok tome je napuštanje vlasničkih pasa. Takvi psi su navikli da se neko drugi brine o njima i nisu dovoljno snalažljivi kako bi se izborili sa životom na ulici. Budući da napuštanje pasa dovodi do povećanja broja lutalica, idealno rješenje za smanjenje tog trenda bi bila jedinstvena baza podataka u kojoj bi se vodili svi vlasnički psi. Na taj način bi odgovorni mogli saznati da je vlasnik izbacio psa na ulicu te u skladu s tim i reagovati. Vlasnik bi morao odgovarati zbog napuštanja ljubimca uz novčanu kaznu. Sljedeće očigledno rješenje je naravno sterilizacija/kastracija”, objašnjava veterinar Karić. Sterilizacijom ne samo da bi se spriječilo daljnje razmnožavanje pasa koji su već na ulici, nego i to da vlasnički psi postanu lutalice. Nažalost, postoji veliki broj neodgovornih vlasnika koji štence svog psa izbacuju na ulicu jer ne mogu, ili ne žele da se brinu o njima.
Fondacija Dogs Trust je dobrotvorna organizacija iz Velike Britanije koja postoji u Bosni i Hercegovini i angažuje veterinare za sterilizaciju pasa. Sterilizacija važi kako za lutalice tako i za vlasničke pse, te veterinarske stanice najčešće same biraju koji će psi biti sterilizirani. Pored toga, fondacija Dogs Trust podstiče i udomljavanje pasa lutalica. Ukoliko ste zainteresovani za udomljavanje, na njihovoj oficijelnoj stranici možete ispuniti formular na osnovu kojeg će vam predložiti psa koji će savršeno odgovarati vama.
Načina da se prekine bjesomučno ubijanje pasa lutalica i nađe humanije rješenje je mnogo, a sve što je potrebno je više zalaganja i empatije.

Kako su druge države riješile problem lutalica?

Holandija je postala prva i jedina zemlja u svijetu bez pasa lutalica. Ova država je od 19. stoljeća imala najveći broj pasa lutalica u Europi, a uzrok tome je bio upravo napuštanje vlasničkih pasa. Kako je njihova vlast riješila ovaj višestoljetni problem? Umjesto ubijanja pasa, natjerali su ljude da shvate da imaju odgovornost prema psima. Holandija je napravila jedan od najoštrijih zakona o zaštiti životinja u Europi. Prema njemu se propisuju zatvorske i novčane kazne koje dosežu i do 16 000 eura ukoliko vlasnik napusti psa ili ga maltretira. Sljedeći korak je bio masovna sterilizacija životinja koja je finansirana od strane vlasti. Sterilizacija i kastracija pasa je besplatna u cijeloj državi. Konačno, posljednji korak koji je holandska vlast poduzela je uvođenje visokog poreza na kupovinu čistokrvnih pasa. Na taj način, ljudi se odlučuju na udomljavanje pasa umjesto kupnje istih.