Svježe vijesti:

Islamska zajednica u BiH objavila je značajne datume za 2020. godinu


Ovo su neki od značajnijih datuma:

Lejletu'r-regaib -četvrtak, 27. februar 2020.

To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja a obilježava se dovama, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.

Lejletu'l-miradž -subota, 21. mart 2020.

Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ilijoš bliže Uzvišenom. Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvišenim Bogom. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.Ovaj dan je i Dan vakifa -onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.

Lejletu'l-berat -utorak, 07. april 2020.

Petnaesta noć mjeseca ša'bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu'l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.

Prvi dan ramazana-početak posta – petak 24. april 2020.

Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obziromna lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.

Dan džamija – četvrtak, 07. maj 2020.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 07. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je odabran jer je 07. maja 1993. godine u 03.05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjaluci. Ferhadija džamija je sagrađena 1579. godine a dao ju je sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paša Sokolović. Bila je pod zaštitom UNESKO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne i materijalne kulture muslimana.

Lejletu-l-kadr -utorak 19. maj 2020.

Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur'ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina ove noći sadržana je u objavljivanju Kur'ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

Prvi dan Ramazanskog bajrama – nedjelja 24. maj 2020.

Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.

Dan šehida – drugi dan Bajrama – ponedjeljak 25. maj 2020.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.

Ajvatovica – nedjelja 28. juni 2020.

To je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnažiti ih za budućnost. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Uzvišenom Bogu raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu. Od 1949. godine, kada su krvavo spriječili održavanje Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. Toje trajalo sve do 10وو. godine, a od tada je Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem Vakufi i Pruscu.

Dan Srebrenice – subota 11. juli 2020.

Dan sjećanja na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.

Dan Arefata, četvrtak 30. juli 2020.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekkepetnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikihsvjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.

Kurban-bajram – petak 31. juli 2020.

Kurban ili Hadži bajram- veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra.Njihovu važnost određuje klanje kurbana -tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža -dan boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -hadž-koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.

Nova hidžretska godina, četvrtak 20. august 2020.

Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema, što je ove godine 31. augusta. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra -preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega. Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.

Dan Ašure – Jevmu Ašura, subota 29. august 2020.

Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božijina njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.

Mevlud – rođenje Božijeg poslanika Muhammeda, a.s. – četvrtak 29. oktobar 2020.

Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu'l-evvela, trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi veliki brojmuslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu'l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo je inspiracija pjesnicima da napišu spjevove -mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević, Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.