Svježe vijesti:

Kako legalizovati stambeni objekat i koliko to košta?


Priči o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u Tuzlanskom kantonu nikad kraja. Državni organi tvrde da se trude spriječiti ovakvu gradnju, ali izgleda da im to ne uspijeva jer se broj novoigrađenih nelegalnih objekata povećava. Procjenjuje se da je više od 25 hiljada stambenih i poslovnih objekata u kantonu izgrađeno na nelegalan način. Godinama se produžava rok za legalizaciju, ali velikog efekta od toga nema. Tokom 2018. ponovo je izmijenjena zakonska regulativa.

”Zakon o izmjenama Zakona o uslovima i postupku legalizacije, njega smo donijeli također prošle godine i njegov cilj je bio da se ova oblast legalizacije uredi na način da se obuhvate i oni objekti koji nisu u ranijem periodu bili premet legalizacije” rekao je Emir Softić, sekretar Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK

Legalizacija svih objekata nikada neće biti moguća, jer ne dobiju svi zahtjevi pozitivnu ocjenu. Jedan od primjera su objekti izgrađen na rudnim poljima, gdje je svakako zabranjena gradnja, a takvih je u Tuzli na hiljade. Inače, najviše zahtjeva za legalizaciju objekata dolazi sa područja Simin Hana, gdje je i najveća ekspanzija gradnje stambenih objekata, zatim slijede naselja iz zapadnog dijela grada. Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoline Grada Tuzla tokom prethodne godine podneseno je oko sedam hiljada zahtjeva za legalizaciju, a taj broj se svakodnevno mijenja, jer se podnose novi zahtjevi. No, svaki zahtjev ne znači nužno i namjeru vlasnika da zaista legalizuje svoj objekat.

”Ili zbog potrebe za priključenje na insfrastrukturu ili čak za dobijanje uvjerenja da je podnesen zahtjev za legalizaciju da bi mogli donijeti tu potvrdu, to uvjerenje u MUP i da bi dobili ličnu kartu, u postupku izdavanja lične karte” kazala je Gordana Jakovac-Bajrektarević, šefica Odjeljenja za izdavanje urbanističko-tehničke dokumentacije u Službi za prostorno uređenje i zaštitu okoline Grada Tuzla.

Sam proces počinje podnošenjem zahtjeva za legalizaciju uz koji se dostavlja posjedovni list i kopija katastarskog plana za lokaciju na kojoj se objekat nalazi, te uplata minimalne takse od 60 KM. Nakon toga provjerava se da li se objekat nalazi na posljednjem satelitskom odnosno orto-foto snimku.

Dugotrajan proces koji košta
”Ukoliko se nalazi na tom snimku tada kreće cijela procedura, izlaska na teren, obilaska lokacije, sagledavanja urbanističko-tehničkih uslova koji su potencijalni na terenu, sagledavanja planske dokumentacije, da li je objekat napravljen u okviru zone u kojoj postoji planska dokumentacija, sagledavanja geoloških uslova i na osnovu svih činjenica, priložene dokumentacije, ulazi se u postupak rješavanja” – objašnjava Jakovac-Bajrektarević.

Ponekad je ovo dugotrajan proces koji dosta košta, a ponekad se rješenja donose brzo, ukoliko je sva dokumentacija uredna. Ono što vas zasigurno zanima je cijena legalizacije objekta, a što zavisi od različitih faktora, naprimjer gdje se objekat nalazi, u kojoj od šest zona grada. Donosimo vam okvirne cijene svega što bi trebali platiti do momenta uplanjenja objekta, odnosno završne faze legalizacije objekta, koji se provodi u drugoj gradskoj Službi. Cijene nisu konačne i aktuelne su u ovom trenutku, a kao primjer smo uzeli objekat čija je površina 100 metara kvadratnih.

Ono što vam je potrebno je da imate Glavni projekat, a cijenu određuje onaj ko radi takav projekat. Potom plaćate takse i to za izdavanje Rješenja o naknadnom odobrenju za građenje, zatim za izdavanje urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole, sanitarne saglanosti na lokaciju i sanitarne saglasnosti na objekat u iznosu od po 60 KM. Plaćate i naknadu za korištenje podataka premjera i katastra – kopija u iznosu od 11 KM te naknadu za korištenje podataka premjera i katastra – identifikacija u iznosu od 5 KM. Na ovo se dodaje renta koja se plaća po zonama. U ovom slučaju za treću zonu plaća se 34,20 KM po metru kvadratnom korisne površine. Platit ćete i naknadu za izgradnju i održavanje javnih skloništa u iznosu od 855 KM, te geodetski snimak objekta sa pripadajućom parcelom u analognom i digitalnom objektu  u iznosu od 300 KM. Također se plaća taksa za vođenje postupka za izdavanje Upotrebne dozvole od 43 KM, te izlazak Komisija na mjesto izgrađenog objekta od 4 člana  i to vas košta cca 200 KM. Uz ovo se dodaje i Tehnički pregled – pregled električnih instalacija u iznosu od cca 150 KM.

U konačnici, cijenu legalizacije diktirat će veličina objekta i Zona u kojoj je sagrađe. Upravo bh. tradicija gradnje većih kuća nego što su nam zaista potrebne za udoban život i za čiju legalizaciju je potrebno u prosjeku 20.000 maraka, ovaj problem čini nerješivim u BiH – ikada.

Izvor/foto:RTV Slon