Svježe vijesti:

Udruženi novinari poručuju: Nekažnjavanja napada na novinare nedopustiva


Udruženja novinara regiona, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine upozoravaju da su napadi, prijetnje i pritisci na novinare sve učestaliji, a da državne vlasti ne rade dovoljno na njihovoj zaštiti.

Savjetnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Sanja Škuletić-Malagić istakla je za Fenu da se u BiH ne može biti zadovoljno položajem i stanjem kada je riječ i o slobodi izražavanja i govora, kao ni stanjem medija uopće, iako je usvojen Izvještaj Vijeća ministara BiH o slobodi govora i stanju medijskih sloboda u BiH koji su zajedno izradili ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te sigurnosti i pravde BiH.

Smatra da prijetnje i napadi, nažalost, nisu jedini problemi na koje su novinari ukazali tokom izrade izvještaja te da su na prvom mjestu najčešće isticani problemi ekonomske prirode, kao što je nepotpisivanje ugovora o radu ili da poslodavac ne poštuje ugovore, zatim nejasne vlasničke strukture medija, nepostojanja sindikalnih organizacija što im otežava mogućnost borbe za poboljšanje uslova rada, kao i borbe protiv političkih uticaja i cenzure.

Međutim, Sanja Škuletić-Malagić ističe da sloboda medija i govora ne može niti je izgovor za neetično i neprofesionalno izvještavanje te da isto tako, neetičnost i neprofesionalizam ne mogu biti opravdanje za nasilje, uvrede ili prijetnje novinarima.

Predstavnik Udruženja novinara Kosova Petrit Collaku kazao je Feni da je od 1. januara do 1. novembra registrirano 14 napada na novinare, dva fizička napada i 12 prijetnji te da je trend napada na novinare na Kosovu u porastu.

Istakao je da je širok spektar osoba koje napadaju novinare, od najviših političkih funkcionera na vlasti, pa do običnih građana.

Naglasio je da sankcionisanje napada na novinare prvenstveno zavisi od toga kako sudac shvata novinarske slobode. Kao slučaj koji je kosovsku novinarsku zajednicu pozitivno iznenadio je zatvorska kazna za dvije osobe koje su januaru 2016. godine fizički napale novinara. Sa druge strane, dodao je, prošle godine je osoba za ozbiljnu prijetnju novinaru novčano kažnjen sa 300 eura.

Njihov glavi cilj je, dodao je, da tužilaštva i sudovi u novinarima vide partnere sa kojima će zajedno doprinijeti stvaranju demokratskog kosovskog društva.

U svakom slučaju, naglasio je da se novinari na Kosovu ne osjećaju sigurno, a da im najveću prijetnju predstavljaju osobe uključene u organizirani kriminal.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović kazala je da je od septembra 2017. do juna 2018. godine zabilježeno devet napada na crnogorske novinare, ali da su napadi brutalni, među kojima su pokušaj ubistva i paljenje vozila te da država nije pokazala spremnost da riješi te slučajeve.

Smatra nedopustivim da se spisak napada na novinare u Crnoj Gori smanjuje tako što neki slučajevi zastare te je istakla da se nekažnjivost napada na novinare neće ubrzo riješiti u toj državi.

Predstavnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tamara Filipović navodi da je u Srbiji primjetan pad broja fizičkih napada na novinare, ali da raste broj pritisaka, što smatra suptilnijom metodom kršenja novinarskih prava i sloboda.

Dodala je da ti pritisci često dolaze od nosioca javnih funkcija, kojih je 2016. godine bilo 74, a u 2018, godini 23. Smatra da se mijenja put ‘gušenja’ medijskih sloboda, te da je sigurnost novinara i sloboda govora i dalje jako ugrožena, jer ako najviši državni funkcioneri napadaju novinare, to daje pravo i običnim ljudima da krenu istim putem, zbog čega nasilje raste eksponencijalno.

Govoreći o kažnjavanju napada na novinare, istakla je veoma mali broj procesuiranih slučajeva, ali da u posljednje dvije godine izrečena nekoliko kazni zabrane prilaska, komunikacije ili uslovne kazne.

Predstavnik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani navodi da su makedonske vlasti donedavno novinare posmatrali kao glavnu prijetnju, ali da se na sreću situacija promijenila, jer sada vlasti bar deklarativno osuđuju napade. Istakao je da je broj napada na novinare drastično opao, da je u posljednjih pet godina zabilježeno 59 napada na novinare, a u 2018. godini taj broj iznosi šest. Međutim, izrazio je duboku zabrinutost zbog politike nekažnjivosti napada na novinare, jer policija i tužilaštva ne rade svoj posao kako bi trebali.

Zaključio je da je napad na novinare najbrutalnija forma ugrožavanja slobode medija, što direktno vodi do ugrožavanja demokatije u društvu.

Predstavnica Vijeća Evrope Lejla Dervišagić podsjeća da je Komitet ministara 2016. godine usvojio Preporuku o zaštiti novinarstva kao profesije i sigurnosti novinara te da je Odjel za medije Vijeća Evrope usvojilo i Strategiju za provođenje preporuke.

Pojasnila je da svaka preporuka Vijeća Evrope nastaje iz potrebe te da su 2016. godine zaključili da je pozicija novinara na vrlo nezavidnom nivou i odlučili da pomognu zemljama članicama da rade na sprječavanja nasilja nad novinarima. Ističe da Preporuke nisu obavezujuće, ali da savjetuju zemljama članicama da promijene zakonodavstvo, ukoliko nije u skladu sa evropskim standardima, zatim da se osigura zaštita novinara kada je ugrožen te da na efikasan i nepristran način provedu istragu ukoliko se napad desi.

Naglasila je da su novinari na zapadnom Balkanu u nezavidnom položaju zbog loših uslova rada i slabijih sindikalnih organizacija, ali da ni novinari zapadne Evrope nisu zaštićeni od napada.

LTK-INFO.COM