Weather (state,county)

Svježe vijesti:

ZAŠTO TUŽILAŠTVO I VLADA NE PRIJETE ZATVARANJEM TERMOELEKTRANE?

Velike priče ovih dana kolaju oko zaštite ekologije, ali se kola lome samo na određenima. Da li je u pitanju umješanost politike i približavanje izbora, ili je briga za okoliš i ugrožene ljudske živote stvarna?

Stoga želimo postaviti nekoliko pitanja svim nadležnim institucijama, od tužilaštva, Federalnog i Kantonalnog ministarstva okoliša i turizma, pa do Federalne i Kantonalne vlade.

Da li nešto i šta konkretno poduzimate protiv kontinuiranog zagađivanja rijeka Jale i Spreče, kao i zraka od strane Termoelektrane?

Da li zbog kontinuiranog zagađivanja prijetite zatvaranjem tog postrojenja kao u nekim slučajevima, iako je dokazano kako ugrožavaju ljudske živote?

Da li ste iz uzoraka uzetih iz rijeke Spreče, nizvodno od Lukavca izuzeli katran i teške metale pristigle sa šljačišta Divkovići, iz Termoelektrane, Rudnika mrkog uglja Banovići i drugih zagađivača uzvodno od Lukavca?

Smiju li inspekcije i tužilaštvo uopće ući u ove kompanije, a kamo li privatnim telefonima fotografisati dokaze uviđaja ili uzoraka zagađenja i dijeliti po društvenim mrežama?

Da li ste iz uzetih uzoraka izdvojili amonijak iz tuzlanskih skeptičkih jama, koji svakodnevno završava u rijeci Jali, tako i Spreči?

I da vas pitamo, da li je moguće da novo šljačište i pored brojnih problema sa kojima se Lukavac susreće, želite dovesti nadomak našeg grada i naše djece. I kako je moguće da su stručnjaci na održanoj Javnoj raspravi pokušali objasniti kako je to ekološki prihvatljivo.

Pročitajte tekst i pogledajte snimke objavljene na www.agroklub.ba o istraživanjima koje je mali broj medija objavio.

U rijeku Jalu se izlijevaju neprečišćene otpadne vode sa deponije TE "Tuzla" - pune šljake i pepela
Udruženje Aarhus centar u BiH ističu kako se sa deponije šljake i pepela "Jezero II" termoelektrane Tuzla u Jalu ispuštaju velike količine neprečišćene kontaminirane vode.

Udruženje Aarhus centar u BiH reagiralo je na zagađenje rijeka u Tuzlasnkom kantonu s pojašnjenjem kako su pored ekološke katastrofe koju je prouzrokovalo izlijevanje tekućine sa taložnice "bijelo more" fabrike Sisecam soda Lukavac, rijeke tuzlanskog kantona poprište još jednog ekološkog incidenta na koji, kako stoji u njihovu priopćenju, nažalost niko od nadležnih ne reaguje. 

Tehnološke otpadne vode sa deponije šljake i pepela "Jezero II"  termoelektrane "Tuzla", se nakon kratkog zadržavanja na deponiji, kontaminirane i sa visokim pH, neprečišćene ispuštaju u rijeku Jalu. U ovom slučaju, za razliku od slučaja "bijelo more", inspekcije i druge nadležne institucije ne reaguju, navode u priopćenju. 

Ističu kako se sa deponije šljake i pepela "Jezero II" termoelektrane Tuzla u Jalu ispuštaju velike količine neprečišćene kontaminirane vode. 

"JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo TE "Tuzla", je obavezna postupati u skladu sa odredbama propisanim Rješenjima o Vodnoj i Okolinskoj dozvoli kojim su jasno definirani tretmani tehnoloških otpadnih voda i kvalitet koji se mora postići prije ispuštanja u vodotoke. U Rješenju o vodnoj dozvoli je između ostalog istaknuto da je realizacija projekta sistema povratnih voda za tehnološke otpadne vode sa deponije šljake i pepela "Jezero II" završena, čime su stvoreni uslovi da se voda sa deponije šljake i pepela ne ispušta u Jalu. Pored toga u Okolinskoj dozvoli je jasno navedeno da se "Tehnološka voda sa deponije smatra otpadnom vodom koja je mehanički i hemijski nečista, te se kao takva ne smije upustiti u vodotok bez prethodnog prečišćavanja." Nažalost, realnost je drugačija. 

Postavlja se pitanje zašto se u jednom slučaju uništavanja naših rijeka pokreću policijske istrage i uspostavljaju krizni štabovi, a u drugom relevantne institucije šute?", zaključuju u svom priopćenju. 

U studiji "Kvalitet elemenata okoline u blizini Termoelektrane "Tuzla" - uzroci i posljedice na ljudsko zdravlje", koju je objavio Centar za ekologiju i energiju zaključeno je u njihovu istraživanju utvrđena statistički značajna povezanost između dugoročne ekspozicije teškim metalima u blizini Termoelektrane i odlagališta šljake, izmjerenih sadržaja teških metala u različitim okolišnim i biološkim medijima i zdravstvenih poremećaja. Učinci dugoročne izloženosti stanovnika teškim metalima su obolijevanje i umiranje od hroničnih nezaraznih bolesti u naseljima 41% u Divkovićima, 24% u Planama, 42% u Bukinju i 29% u Šićkom Brodu. 

Detaljne statističke podatke potražite u dokumentu ispod članka. 

U videu pogledajte istjecanje neprečišćenih otpadnih voda u Rijeku Jalu: 


DOKUMENTI

Izvor/foto/video: www.agroklub.ba